Molitve, Molitva, Portal o molitvama

Dne 13. srpnja 1917., u toku svog trećeg ukazanja, govoreći o drugom svjetskom ratu, koji će doći, rekla je: »Da bih ga spriječila, doći ću i zamoliti, da se obavi posveta Rusije mome Bezgrješnom Srcu i da se ide na sv. Pričest prvih subota u svrhu naknade«. Taj najavljeni ponovni dolazak zbio se 10. prosinca 1925., kad je Lucija bila kao kandidatica u Pontevedra u Španjolskoj. Tadaje Gospa ustanovila, da se spomenuta pobožnost obavlja kroz pet prvih subota u mjesecu. Crkvena vlast u Leiriji odobrila je tu pobožnost 13. IX 1939. godine. Pobožnost prvih pet subota sastoji se u slijedećem:

b) da se toga dana izmoli jedan dio Gospine krunice (radosni, žalosni ili slavni);

c) da se razmišlja barem četvrt sata o otajstvima svete krunice,

d) da se sve ovo obavi s nakanom, da se dadne zadovoljština Bezgrješnom Srcu Marijinu.

Fatimska Gospa je obećala, da će svima onima, koji obave ovu pobožnost, biti na pomoći u času smrti, ta svim milostima, koje su potrebne za spasenje.

Pobožnost prvih pet subota može se ponoviti više puta u toku života.

Fatimska Gospa je 13. VII 1917. godine izrazila želju da se pri moljenju krunice iza svakog otajstva doda ovaj zaziv: »O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenog ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one, kojima je najpotrebnije Tvoje milosrđe«.

Ovim zazivom Fatimska Gospa je željela dozivati u pamet vjernicima osnovne ciljeve svog dolaska u Fatimu, a to su: borba protiv grijeha jer on vodi u pakao; želja, da se pomogne dušama, osobito u času, kada im je to najpotrebnije, da dođu u Nebo.

Fatimska je Gospa pri svakom dolasku opominjala svoje odabranike — a prema tome i sve vjernike — da svakog dana mole njezinu krunicu, to jest po jedan dio: ponedjeljkom radosni, utorkom žalosni, srijedom slavni, četvrtkom radosni, petkom žalosni, subotom slavni, nedjeljom slavni. (Ibid. 165. i 166.)

Francisko Marto,
mali pastir iz Fatime
koji je vidio Gospu.
Umro je 4. travnja 1919.
Pokrenut je proces
za njegovu
beatifikaciju