Molitve, Molitva, Portal o molitvama

Toma Kempenac: Nasljeduj Krista

u prijevodu kardinala Alojzija Stepinca

Knjiga treća

O unutarnjoj utjehi

Glava 24 - 29

Glava 24
Valja se kloniti znateželjnog ispitivanja o tuđem životu

Gospodin:
1. Sinko, ne budi znatiželjan, niti se bavi nepotrebnim brigama.
»Što je tebi do ovoga ili onoga? Ti hajde za mnom«.
Što spada na te da li je onaj ovakav ili onakav, ili da li ovaj tako i tako radi ili govori?
Ti ne moraš odgovarati za druge nego ćeš polagati račun za sebe. Čemu se dakle uplićeš?
Evo, ja poznajem sve i vidim sve što se zbiva pod suncem, i znam kako je s kime, što misli, što hoće i kamo smjera njegova nakana. Sve valja dakle povjeriti meni; a ti lijepo ostani na miru i pusti nemirnjaka raditi što ga je volja.
Odgovarat će za sve što god bude učinio ili rekao, jer mene ne može prevariti.
 

2. Neka te ne muči briga za veliko ime, jer je to samo sjena; a niti za prijateljstvo mnogih, ni da li te ljudi ljube.
To rađa samo rastresenošću i velikom tminom srca.
Rado bih ti progovorio riječ i otkrio tajne kad bi marljivo pazio na moj dolazak i otvorio mi vrata srca. Budi na oprezu i bdij u molitvama pa se ponizi u svemu.

Glava 25

U čemu se sastoji stalni mir srca i pravi napredak

Gospodin:
1. Sinko, rekao sam: »Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem: ne dajem ga kao što svijet daje«. Svi žele mir; ali se svi ne brinu za ono što dovodi do pravoga mira.
Mir je moj s onima koji su blaga i ponizna srca.
Tvoj će mir biti u mnogoj strpljivosti. Ako me budeš slušao i slijedio glas moj, uživat ćeš veliki mir.
 

Sluga:
2. Što mi dakle valja činiti?
 

Gospodin:
3. Pazi na sebe u svakoj stvari što činiš i što govoriš; i svu svoju nakanu usmjeri na to da omiliš jedino meni i da izvan mene ništa ne želiš i ne tražiš.
Ali ni o riječima ili djelima drugih ne sudi nepromišljeno, niti se miješaj u stvari, koje na tebe ne spadaju; i onda ćeš se rijetko ili malo uznemiriti.
Ali ne oćutjeti nikada nikakve smutnje i ne podnositi nikakve tegote srca ili tijela, to nije moguće u ovom životu nego to spada na vječni mir.
Nemoj dakle misliti da si polučio pravi mir ako ne oćutiš nikakve poteškoće; niti da je sve dobro onda ako nemaš nikakvoga protivnika; niti da je sve savršeno onda kad sve biva po tvojoj volji.
A ne smatraj se nečim velikim ni kad si veoma pobožan, ili se ugodno ćutiš; jer se po tom ne prepoznaje pravi ljubitelj kreposti, niti se u tome sastoji napredak i savršenstvo čovjekovo.
 

Sluga:
4. U čemu je dakle, Gospodine?
 

Gospodin:
5. U tom da se svim srcem svojim predaš u volju Božju; ne tražeći ono što je tvoje ni u malom ni u velikom, ni sada ni u vječnosti; tako da jednakim srcem ustraješ zahvaljujući
Bogu i u sreći i nesreći važući sve jednakom vagom.
Ako i postaneš tako jak i strpljiv u nadi da budeš spreman u svome srcu još i na veće patnje, kad ostaneš bez unutarnje utjehe te se ne budeš pravdao kao da ne bi smio ovo i ovoliko trpjeti, nego mene u svim odlukama mojim proglasiš pravednim i smatraš svetim: onda hodaš istinskim i pravim putem mira. I možeš se pouzdano ufati da ćeš opet u slavi i radosti gledati moje lice.
Pa ako dođeš do potpunog preziranja samoga sebe, znaj da ćeš onda uživati obilati mir koliko je to za života na zemlji moguće.

Glava 26

O uzvišenosti slobode duha, koja se postizava više poniznim molitvama nego učenjem

Sluga:
1. Gospode, to je značajka savršenoga čovjeka da nikada ne odvrati dušu od promatranja nebeskih  stvari,  i da među  mnogim  brigama živi kao bez brige, ne iz kakove lijenosti nego po nekom pravu slobodnoga duha koji ne prianja neurednom sklonošću uz nijedno stvorenje.
 

2. Molim te, preblagi Bože moj, sačuvaj me od briga ovoga života da se odviše ne zapletem; od mnogih potreba tijela da me ne zarobi pohota, od svih duševnih zapreka da slomljen nevoljama ne postanem malodušan.
Ne kažem da me sačuvaš od onih stvari koje svim srcem traži svjetska taština; nego od ovih bijeda koje dušu sluge tvojega pod skupnim prokletstvom čovječanstva bolno opterećuju i sprečavaju da ne može polučiti slobode duha onoliko koliko bi to htio.
 

3. O Bože moj, neiskazana milino, obrati mi u gorčinu svaku tjelesnu utjehu koja me odvraća od ljubavi prema vječnim dobrima i vabi na nesreću k sebi pod vidom nekog vremenitog veselja.
Neka me ne svlada, Bože moj, neka me ne svlada tijelo i krv, neka me ne prevari svijet i kratkotrajna slava njegova, neka mi ne podmetne nogu đavao i njegova lukavština.
Daj mi snage da se oduprem, strpljivosti da podnosim, postojanosti da ustrajem. Daj mi umjesto svih svjetovnih utjeha ono preblago pomazanje duha tvoga, a umjesto putene ljubavi ulij mi ljubav prema imenu tvojemu.
 

4. Evo: jelo, pilo, odijelo i sva ostala sredstva koja su potrebna za uzdržavanje tijela, teret su revnome duhu.  Daj  nam  se  umjereno  služiti takvim okrepama, a ne da se zapletemo u njih od prevelike žudnje. Ne smijemo svega odbaciti, jer moramo podržavati život; ali tražiti više nego što je potrebno i što više godi zabranjuje nam sveti zakon; jer bi se inače tijelo uzoholilo protiv duha.
Neka me dakle u tom, molim, ruka tvoja ravna i poučava da ne prekoračim granice.

Glava 27

Samoljubljenje nas odvraća od najvišeg dobra

Gospođin:
1. Sinko„ moraš dati sve za sve i da ništa ne bude tvoje.
Znaj da ti samoljublje više škodi nego sve drugo na svijetu. Kako koju stvar zavoliš i uzljubiš, tako ona više ili manje prione uza te.
Ako tvoja ljubav bude čista, jednostavna i sređena, onda te stvari neće zarobiti.
Nemoj žuditi za onim čega ne smiješ imati; nemoj imati ono što ti može smetati i lišiti te unutarnje slobode. Čudno je da se svim srcem ne povjeriš meni sa svime što možeš poželjeti ili imati.
 

2. Čemu se  izjedaš  nepotrebnom  žalošću?
Zašto  se  umaraš  suvišnim  brigama?  Drži   se moje volje i nećeš trpjeti nikakve štete. Ako tražiš ovo ili ono, i hoćeš biti sad ovdje, sad ondje, radi svoje koristi i ugodnosti, nećeš nikada biti miran ni bez brige, jer će se u svakoj stvari naći kakav nedostatak i na svakom će ti se mjestu tkogod protiviti.
 

3. Ne pomaže nam dakle ako koju stvar stečemo ili umnožimo izvana, nego naprotiv ako
je prezremo i s korijenom izbacimo iz srca.
To pravilo ne vrijedi samo za blago i bogatstvo, nego i za čast i za taštu slavu, jer i sve to nestaje sa svijetom.
Položaj pruža malo zaštite ako ti manjka revnost duha;  i neće dugo potrajati  onaj  izvanjski mir koji si stekao ako nema pravoga temelja u raspoloženju srca, to jest ako se ne osloniš na mene. Vanjštinom se možeš promijeniti, ali ne poboljšati. Jer kad se pruži prilika i poslužiš se njome, naići ćeš na ono od čega si bježao, čak i još više.
 

Molitva za očišćenje srca i za nebesku mudrost

4. Utvrdi   me,   Gospode,   po   milosti   Duha Svetoga!
Podaj mi snage da ojačam u unutarnjosti i da svoje srce lišim svake nepotrebne brige i stiske, te da me ne zavedu razne želje za bilokakvom nevrijednom ili dragocjenom stvari; nego sve da promatram kao prolazno i sebe kao prolaznoga skupa s njima. Jer ništa nije trajno pod suncem gdje je sve taština i muka za dušu.
O kako je mudar koji tako gleda na stvari!
 

5. Daj mi, Gospode, nebesku mudrost da se naučim tebe nadasve tražiti i nalaziti, nadasve osjećati i ljubiti, a ostalo, po zakonu tvoje mudrosti, shvatiti kako jest.
Daj da se razborito klonem laskavaca, a strpljivo podnosim protivnika; jer je velika mudrost ne dati se pokolebati od svakoga vjetra riječi i ne poslušati Sirenu koja laskajući vabi na zlo, onda se sigurno hoda započetim putem.

Glava 28

Protiv klevetničkih jezika

Gospodin:
1. Sinko, neka ti ne bude teško ako neki zlo misle o tebi te govore što ne bi rado čuo. Ti
moraš još gore misliti o sebi i ne smatrati nikoga slabijim od sebe. Ako živiš kao unutarnji
čovjek, onda nećeš mnogo vagati riječi koje lete. Nije mala mudrost šutjeti u pravo vrijeme i dušom se obratiti k meni pa se ne dati smesti ljudskim prosuđivanjem.
 

2, Neka ne bude tvoj mir u ustima ljudi: bilo naime da o tebi sude dobro ili zlo, nisi ti zato postao drugi čovjek. Gdje je pravi mir i prava slava? Zar nije u meni! Tko ne teži za
tim da se ljudima svidi, i niti se ne boji, da im se omrzi, taj će uživati mnogo mira. Iz neuredne  ljubavi  i   taštoga  straha  rađa  se   sav nemir srca i sva rastresenost sjetila.

Glava 29

Kako valja zazivati i slaviti Boga kad navali kušnja

Sluga:
1. »Budi ime tvoje, Gospode, blagoslovljeno do vijeka«, što si htio da ova napast i nevolja dođe na mene. Ne mogu joj izbjeći, nego se moram k tebi uteći da me pomogneš i svedeš je na dobro. Gospode, sad sam u nevolji i nije dobro srcu mojemu, nego me mnogo muči sadanja patnja. I sada, Oče ljubljeni, što ću reći? Nahrupila je na me tjeskoba. »Izbavi me iz ovoga časa«. Ali zato dođoh u ovaj čas, »da se ti proslaviš« kad budem veoma ponižen i kad me ti oslobodiš. »Udostoj se, Gospode, izbaviti me«, jer što mogu ja siromah učiniti i kamo ću ići bez tebe? Daj mi, Gospode, strpljivosti i ovaj put. Pomozi me, Bože moj, i neću se bojati ma koliko bio pritisnut!
 

2. I što ću međutim reći? »Gospode, neka bude volja tvoja«. Ja sam zbilja zaslužio biti u nevolji i teškoći.
Moram dakako trpjeti; i kamo sreće da bih trpio strpljivo dok prođe oluja i bude bolje.
A moćna je, Svemogući, ruka tvoja da i ovu kušnju uzmeš od mene i ublažiš njezin bijes te da posve ne podlegnem; kako si i prije češće radio sa mnom, Bože moj, milosrđe moje!
I što je meni teže, to je tebi lakše »ova promjena desnice Svevišnjega«.