Molitve, Molitva, Portal o molitvama

LAURETANSKE LITANIJE B. D. MARIJE

Gospodine, smiluj se! Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se! Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se! Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas! Kriste, čuj nas!

Fra Danijel Hekić, OFM

13

Kriste, usliši nas! Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože! Smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože! Smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože! Smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveta Bogorodice, moli za nas!

Sveta Djevo djevica, moli za nas!

Majko Kristova, moli za nas!

Majko Crkve, moli za nas!

Majko Božje milosti, moli za nas!

Majko prebistra, moli za nas!

Majko prečista, moli za nas!

Majko neoskvrnjena, moli za nas!

Majko nepovrijeđena, moli za nas!

Majko ljubazna, moli za nas!

Majko divna, moli za nas!

Majko dobroga savjeta, moli za nas!

Majko Stvoriteljeva, moli za nas!

Majko Spasiteljeva, moli za nas!

Majko milosrđa, moli za nas!

Djevice premudra, moli za nas!

Djevice časna, moli za nas!

Djevice hvale dostojna, moli za nas!

Djevice moćna, moli za nas!

Djevice milostiva, moli za nas!

Djevice vjerna, moli za nas!

Djevice moćna protiv svakoga zla, moli za nas!

Ogledalo pravde , moli za nas!

Prijestolje mudrosti, moli za nas!

Uzroče naše radosti, moli za nas!

Posudo duhovna, moli za nas!

Posudo poštovana, moli za nas!

Posudo uzorna pobožnosti, moli za nas!

Ružo otajstvena, moli za nas!

Tornju Davidov, moli za nas!

Tornju bjelokosni moli za nas!

Kućo zlatna, moli za nas!

Škrinjo novoga zavjeta, moli za nas!

Vrata nebeska, moli za nas!

Zvijezdo jutarnja, moli za nas!

Zdravlje bolesnih, moli za nas!

Utočište grešnika, moli za nas!

Utjeho žalosnih, moli za nas!

Pomoćnice kršćana, moli za nas!

Kraljice anđela, moli za nas!

Kraljice patrijarha, moli za nas!

Kraljice proroka, moli za nas!

Kraljice apostola, moli za nas!

Kraljice mučenika, moli za nas!

Fra Danijel Hekić, OFM

14

Kraljice priznavalaca, moli za nas!

Kraljice Djevica, moli za nas!

Kraljice svih svetih, moli za nas!

Kraljice bez grijeha istočnoga začeta moli za nas!

Kraljice na nebo uznesena, moli za nas!

Kraljice svete krunice, moli za nas!

Kraljice mira, moli za nas!

Kraljice obitelji, moli za nas!

Kraljice Hrvata, moli za nas

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine!

Moli za nas, sveta Bogorodice!

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se: Bože, Tvoj nam je Sin Jedinac svojim životom, smrću i uskrsnućem

udijelio dobra vječnoga spasenja. Nama, koji smo uz svetu krunicu Blažene Djevice

Marije razmatrali ta otajstva, udijeli da nasljedujemo što ona sadrže i postignemo

što ona obećavaju. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

NEKA OBEĆANJA PRESVETE MAJKE MARIJE MOLITELJIMA KRUNICE

(što ih je ona dala blaženom Alanu de la Roche)

 Svima koji budu molili moju krunicu obećajem svoju najveću zaštitu.

 Krunica će biti najmoćnije oružje protiv pakla, uništit će mane, raspršiti grijehe i

pobiti krivovjerja.

 Tko se krunicom bude preporučio, neće propasti.

 Tkogod uz razmatranja otajstava bude pobožno molio svetu krunicu, obratit će se

ako je grešnik, porasti u milosti ako je pravednik i postati dostojan života

vječnoga.

 Svaki dan iz čistilišta ja izbavljam duše koje su pobožno molile moju krunicu.

 Prava djeca moje krunice uživat će veliku radost na nebesima.

 Što budeš zaiskao moleći krunicu, dobit ćeš.

 Promicateljima moje krunice priteći ću u pomoć u svakoj nevolji.

 Pobožnost svete krunice veliki je znak preodređenja.

U povijesti svetih zabilježena su katkada nadahnuća i obećanja za koja su oni smatrali

da su nadnaravna.

Crkva prepoznaje znak vremena i dopušta širenje krunice na dobrobit duša.

EVO TI MAJKE

(Iv. 19, 27)

"Isus opazi Majku i blizu nje učenika kojega je osobito ljubio" (Iv 19, 26).

Fra Danijel Hekić, OFM

15

Isus nas želi vidjeti blizu svoje Majke. Želi da poput dječice držimo svoju

malenu ruku u ruci njegove Majke. Isus nas ljubi osobitom ljubavlju samo ako na taj

način postanemo "marijanske" duše.

"Isus reče učeniku: 'Evo (=gle) Tvoje Majke'" (Iv 19, 27).

Isus od nas zahtjeva da neprestance skrećemo pogled k nebeskoj Majci.

Gledati je znači ljubiti je. Tko ljubi, uvijek promatra lice ljubljene osobe.

"Od toga je časa učenik uze u svoju kuću" (Iv 19, 27) (=smatrao ju je svojom

pravom majkom).

Isus želi da prihvatimo njegovu Majku kao pravu i najistinskiju svoju majku,

živu Majku Crkve, istinsku Majku koja u nama rađa Božanski život Milosti. Isus kaže

da će svaki Marijin sin "imati svjetlo života", imat će Božansku Milost koja je sjaj

nazočnosti Božje u nama (Iv 8, 12).

"Poslije toga Isus je znao da je već sve izvršeno" (Iv 19, 28).

Pošto nam je dao svoju Majku za majku i pošto nam je preporučio da je

ljubimo kao Majku, Isus je znao da je njegovo spasiteljsko djelo privedeno kraju i

došlo do posljednjeg savršenstva. To nam daje razumjeti da je ljubav prema Majci

Božjoj vrhunac Božanskog života Milosti.

ŠTOVANJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE U CRKVI

Ovdje donosimo tekst Dogmatske konstitucije Drugog Vatikanskog Sabora,

Svjetlo naroda, Poglavlje VIII, o ulozi Marije u djelu spasenja i o Njenom štovanju..

Božansko otajstvo spasenja

52. Predobri i premudri Bog, hoteći izvršiti otkupljenje svijeta, "kad je došla

punina vremena, poslao je svoga Sina rođena od žene...da primimo posinjenje" (Gal 4,

4-5). "Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa, i utjelovio se po

Duhu Svetomu od Marije Djevice. "Taj nam je božanski misterij spasenja objavljen i

nastavlja se u Crkvi, koju je Gospodin ustanovio kao svoje tijelo i u kojoj vjernici, koji

pristaju uz Krista Glavu i koji su u zajednici sa svim Njegovim svecima, treba da štuju

i uspomenu "prije svega slavne vazda Djevice Marije, Majke Boga i Gospodina našega

Isusa Krista."

Majka udova Kristovih

53. Djevica Marija koja je po anđelovu navještenju primila u srce i u tijelo

Božju Riječ i svijetu donijela Život, priznaje se i časti kao prava Majka Boga i

Spasitelja. Na uzvišen način otkupljena s obzirom na zasluge svojega Sina i s njim

sjedinjena čvrstom i nerazrješivom vezom, odlikovana je velikom ulogom i

dostojanstvom da bude Majka Božjega Sina, i zato premila kći Oca i svetište Duha

Svetoga, po kojemu daru odlične milosti daleko nadvisuje sve druge stvorove,

nebeske i zemaljske. Ujedno je pak združena u Adamovu rodu sa svim ljudima koji

trebaju spasenje, dapače je "uistinu majka udova (Kristovih)...jer je ljubavlju

sudjelovala da se u Crkvi rode vjernici, koji su udovi one Glave." Zato se ona

pozdravlja i kao preodlični i sasvim osobiti ud Crkve i njezin tip i najizvrsniji uzor u

vjeri i ljubavi, te je Katolička Crkva, poučena od Duha Svetoga, s djetinjom ljubavlju

štuje kao preljubaznu majku.

Fra Danijel Hekić, OFM

16

Majka ljudi

54. Zato Sveti Sabor, izlažući nauku o Crkvi, u kojoj božanski Otkupitelj

izvodi spasenje, namjerava pažljivo osvijetliti i ulogu Blažene Djevice u misteriju

Utjelovljene Riječi i Mističnog Tijela, i dužnosti otkupljenih ljudi prema Bogorodici,

majci Kristovoj i majci ljudi, osobito vjernika, a da ipak nema namjere izložiti potpunu

nauku o Mariji niti riješiti pitanja koja teolozi još nisu potpuno rasvijetlili. Zato ostaju

u svojemu pravu mišljenja koja se u katoličkim školama slobodno iznose o Onoj koja

u Svetoj Crkvi zauzima poslije Krista najviše i nama najbliže mjesto.

Crkva kći sionska

55. Svete knjige Staroga i Novoga zavjeta i časna Predaja sve jasnije pokazuju

ulogu Majke Spasiteljeve u ekonomiji spasenja i stavljaju nam je gotovo pred oči.

Starozavjetne knjige opisuju povijet spasenja, u kojoj se polagano pripravlja Kristov

dolazak na svijet. I ti prvi dokumenti, kako se čitaju u Crkvi i kako se shvaćaju u

svjetlosti daljnje i potpune objave, malo-pomalo sve jasnije iznose na svjetlost lik

žene, Spasiteljeve Majke. Ona je pod tom svjetlošću već proročki označena u

obećanju, danom prvim roditeljima pošto su sagriješili, o pobjedi nad zmijom (usp.

Post 3, 15). Isto tako ona je ona Djevica koja će začeti i roditi Sina, kojemu će biti

ime Emanuel (usp. Iz 7, 14; Mih 5, 2-3; Mt 1, 22-23). Ona ima prvenstvo među

poniznima i siromasima Gospodinovim, koji s pouzdanjem od Njega očekuju i primaju

spasenje. Napokon, s Njom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja

obećanja, ispunjavaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Božji

od Nje uzeo ljudsku narav, da misterijima svojega tijela oslobodi čovjeka od grijeha.

"Milosti puna"

56. Otac milosrđa htio je da predodređena majka prije utjelovljenja dade

pristanak, da kao što je žena sudjelovala u davanju smrti, tako žena sudjeluje i u

davanju života. To izvanredno vrijedi o Isusovoj Majci, koja je svijetu dala sam Život

koji sve obnavlja, i od Boga je bila nadarena darovima koji su u skladu s tako

uzvišenom ulogom. Stoga nije čudno što je kod svetih Otaca nastao običaj po kojemu

su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grešne ljage, oblikovanu od

Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem. Već od prvoga časa svojega začeća

urešena sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila

pozdravljena od anđela pri navještaju kao "milosti puna" (usp. Lk 1, 38). Tako je

Marija, kći Adamova, pristajući na božansku riječ, postala Isusova majka, i

prihvaćajući Božju spasiteljsku volju svim srcem i nezapriječena nikakvim grijehom

potpuno se posvetila kao Gospodinova službenica osobi i djelu svojeg Sina, pod Njim

i s Njime po milosti svemogućega Boga služeći misteriju otkupljenja. S toga s pravom

sveti Oci drže da Marija nije bila potpuno pasivno oruđe u Božjim rukama, nego da je

sudjelovala slobodnom vjerom i poslušnošću u ljudskome spasenju. Jer je ona, kako

kaže sv. Irenej, "slušajući postala uzrok spasenja i sebi i svemu ljudskomu rodu." Zato

brojni stari Oci u svojemu pripovjedanju rado s njim tvrde da je "uzao Evine

neposlušnosti bio razrješen Marijinom poslušnošću; što je svezala djevica Eva svojom

nevjerom, da je to Djevica Marija razriješila vjerom", i učinivši usporedbu s Evom,

Mariju zovu "majkom živih" i češće tvrde: "Smrt po Evi, život po Mariji."

Fra Danijel Hekić, OFM

17

"Čuvala je sve stvari u svom srcu" (Lk 2, 41-51)

57. To sjedinjenje Majke sa Sinom u djelu spasenja očituje se od časa Kristova

djevičanskog začeća pa sve do Njegove smrti; prije svega kad je Marija, pohitavši u

pohod Elizabeti, bila od nje proglašena blaženom radi njezine vjere u obećano

spasenje i Preteča se uzigrao u krilu majčinu (usp. Lk 1, 41-45); pri rođenju pak, kad

je Bogorodica radosna pokazala pastirima i mudracima svojega prvorođenoga Sina,

koji njezinu djevičansku netaknutost nije umanjio, nego posvetio. Kad ga je prikazala

Gospodinu u hramu, prinesavši dar siromašnih, čula je od Simeona proročanstvo da će

joj Sin biti znak protuslovlja i da će majci kroz dušu proći mač, da se otkriju misli

mnogih srdaca (usp. Lk 2, 34-35). Nakon što su izgubili dječaka Isusa i sa žalošću ga

tražili, nađoše ga njegovi roditelji u hramu zabavljena stvarima koje su Njegova Oca, i

ne razumješe Sinovih riječi. A njegova je Majka sve te stvari čuvala u svom srcu i o

njima razmišljala (usp. Lk 2, 41-51).

"Ženo, evo ti sina" (Iv 19, 26-27)

58. U javnome Isusovu životu njegova se Majka značajno pojavljuje odmah na

početku, kad je na svadbi u Kani Galilejskoj, potaknuta milosrđem, svojim zagovorom

izazvala prvo čudo Isusa Mesije (usp. Iv 2, 1-11). Za vrijeme njegova propovijedanja

primala je riječi kojima je Sin, uzvisujući Kraljevstvo nad odnose i veze tijela i krvi,

proglasio blaženima one koji slušaju i čuvaju Božju riječ (usp. Mk 3, 35; Lk 11, 27-

28), kako je ona to vjerno činila (usp. Lk 2, 19 I 51). Tako je i Blažena Djevica

napredovala na putu vjere i vjerno je sačuvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do križa,

gdje je, ne bez Božjega nacrta, stajala (usp. Iv 19, 25), sa svojim Jedinorođencem

mnogo trpjela i s materinskim se srcem pridružila njegovoj žrtvi, pristajući s ljubavlju

na žrtvovanje Žrtve koju je sama rodila; i napokon ju je sam Krist Isus, dok je na križu

umirao, kao majku dao učeniku ovim riječima: "Ženo, evo ti sina"(usp. Iv 19, 26-27).

Bila je uznesena u nebesku slavu

59. Budući da se Bogu svidjelo da tajnu ljudskoga spasenja ne očituje prije

negoli izlije od Krista obećanoga Duha, vidimo Apostole prije dana Pedesetnice kako

"jednodušno ustrajno mole sa ženama i s Marijom, Isusovom majkom, i s njegovom

braćom" (Dj 1, 14), i kako Marija svojim molitvama moli dar Duha, koji ju je već

prilikom navještenja bio osjenio. Napokon je Bezgrešna Djevica, sačuvana čista od

svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tok zemaljskog života, s dušom i tijelom bila

uznesena u nebesku slavu, i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvorenja, da

bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara (usp. Otk 19, 16) i

pobjednikom nad grijehom I smrću.

Materinska služba

60. Jedini je naš Posrednik prema riječima Apostolovim: "Jedan je Bog i jedan

Posrednik između Boga i ljudi, čovjek Krist Isus, koji je dao sebe kao otkup za sve" (i

Tim 2, 5-6). Marijina pak materinska uloga prema ljudima nikako ne potamnjuje i ne

umanjuje to Kristovo jedino posredništvo, nego pokazuje njegovu snagu. Jer sav

spasonosni utjecaj Blažene Djevice na ljude ne nastaje iz neke nužde, nego iz Božje

Fra Danijel Hekić, OFM

18

dobrohotnosti, te izvire iz preobilja Kristovih zasluga, temelji se na Njegovu

posredništvu, potpuno ovisi o njemu i iz njega crpe svu snagu; a nikako ne priječi

neposredno sjedinjenje vjernika s Kristom, nego ga olakšava.

Majka u poretku milosti

61. Blažena Djevica, zajedno s utjelovljenjem božanske Riječi preodređena od

vječnosti kao Božja Majka, po odluci božanske Providnosti bila je na ovoj zemlji

slavna Majka božanskog Otkupitelja, i posebno ispred drugih plemenita drugarica i

ponizna službenica Gospodinova. Time što je Krista začela, rodila, hranila, u hramu

ga prikazala Ocu, i sa svojim Sinom, dok je na križu umirao, trpjela, na sasvim je

osobit način sudjelovala u Spasiteljevu djelu, poslušnošću, vjerom, ufanjem i žarkom

ljubavlju, da obnovi vrhunaravni život duša. Zbog toga nam je postala majkom u redu

milosti.

Odvjetnica, Pomoćnica, Pomagačica, Posrednica

62. I to Marijino materinstvo u ekonomiji milosti neprekidno traje, od časa

pristanka, koji je vjerno dala prilikom navještenja i koji je nepokolebljivo održala pod

križem, sve do trajnoga proslavljenja svih odabranih. Jer nakon uznesenja na nebo nije

napustila tu spasonosnu ulogu, nego nam mnogostrukim svojim zagovorom i dalje

pribavlja milosti vječnoga spasenja. Materinskom se ljubavlju brine za braću svojega

Sina koji još putuju i nalaze se u pogiblima i tjeskobama, dok ne budu dovedeni u

sretnu domovinu. Zato se Blažena Djevica u Crkvi zaziva imenima Odvjetnica,

Pomoćnica, Pomagačica, Posrednica. Ipak se to tako shvaća, da ništa ne oduzima

niti dodaje dostojanstvu i moći Krista, jedinoga Posrednika.

Nijedan se, naime, stvor nikada ne može usporediti s utjelovljenom Riječi i

Otkupiteljem; nego kao što u Kristovu svećeništvu na različite načine sudjeluju i sveti

službenici i vjerni narod, i kao što se jedna Božja dobrota na različite načine doista

razlijeva u stvorove, tako i jedino posredništvo Otkupitelja ne isključuje, nego

pobuđuje kod stvorova različitu suradnju koja zahvaća iz jednoga izvora.

Tu Marijinu podređenu ulogu Crkva bez kolebanja priznaje, neprestano je

doživljava i preporučuje srcu vjernika, da se, poduprti tom materinskom pomoći, jače

sjedine s Posrednikom i Spasiteljem.

S majčinskom ljubavlju

63. Blažena je Djevica darom i ulogom božanskog materinstva, koje je

sjedinjuje sa Sinom Otkupiteljem i svojim osobitim milostima i ulogama čvrsto

povezana i s Crkvom: Bogorodica je tip Crkve, kako je učio već sv. Ambrozije, tj. u

redu vjere, ljubavi i savršenoga sjedinjenja s Kristom. Jer u misteriju Crkve, koja se

također s pravom naziva majkom i djevicom, Blažena Djevica Marija išla je naprijed

dajući odlično i osobito primjer i djevice i majke. Jer je vjerujući i slušajući rodila na

zemlji samoga Sina Očeva, i to ne poznajući muža, osjenjena od Duha Svetoga, kao

nova Eva, vjerujući ne staroj zmiji, nego Božjem glasniku nimalo ne sumnjajući. A

rodila je Sina kojega je Bog učinio prvorođencem među mnogom braćom (usp. Rim 8,

29), tj. među vjernicima, za čije rođenje i odgoj ona surađuje materinskom ljubavlju.

Nasljedujući Majku svojega Gospodina

Fra Danijel Hekić, OFM

19

64. Crkva, promatrajući njezinu tajanstvenu svetost i nasljedujući njezinu

ljubav, i vjerno izvršujući Očevu volju, po vjerno primljenoj Božjoj riječi i sama

postaje majkom: jer propovjedanjem i krštenjem rađa na novi i besmrtni život djecu,

začetu po Duhu Svetom i od Boga rođenu. Ona je i Djevica koja potpuno i čisto čuva

vjeru danu Zaručniku, i nasljedujući Majku svojega Gospodina, krepošću Duha

Svetoga djevičanski čuva potpunu vjeru, čvrstu nadu i iskrenu ljubav.

Slična svojemu uzvišenom liku

65. Dok je Crkva u Blaženoj Djevici već došla do savršenosti, po kojoj je bez

ljage i nabora (usp. Ef 5, 27), kršćani se još trude da rastu u svetosti pobjeđujući

grijeh; i zato dižu svoje oči k Mariji, koja sja kao uzor kreposti pred svom zajednicom

odabranih. Crkva, pobožno misleći o njoj i promatrajući je u svjetlu Riječi, koja je

postala čovjekom, s poštovanjem dublje prodire u veliki misterij utjelovljenja i sve više

postaje slična svojemu Zaručniku. Marija, koja po svojemu tijesnom sudjelovanju u

povijesti spasenja, u sebi na neki način sjedinjuje i odražava najveće istine vjere, i dok

se o njoj propovijeda i dok joj se iskazuje štovanje, ona vjernike zove k svojem Sinu,

k Njegovoj žrtvi i k ljubavi Očevoj. Crkva pak, dok širi Kristovu slavu, postaje sličnija

svojemu uzvišenom Uzoru, neprestano napredujući u vjeri, ufanju i ljubavi, i u svemu

tražeći i vršeći Božju volju. Zato i u svojemu apostolskom radu Crkva opravdano

gleda na Onu koja je rodila Krista, začeta po Duhu Svetom i rođena od Djevice, da se

on po Crkvi rađa i raste i u srcima vjernika. Ta je Djevica u svojem životu bila uzor

onoga materinskog osjećaja kojim trebaju biti prožeti svi koji rade u apostolskoj misiji

Crkve na preporodu ljudi.

Majka Božje

66. Crkva s pravom posebnim štovanjem štuje Mariju, koja je po Božjoj

milosti, poslije Sina, uzvišena iznad svih anđela i ljudi, kao presvetu Božju Majku,

koja je imala dio u Kristovim misterijima. Već od najstarijih vremena Blažena se

Djevica štuje pod nazivom Bogorodice, pod čiju se zaštitu vjernici molitvama utječu u

svim pogiblima i potrebama. Osobito od Efeškog sabora štovanje Božjeg naroda

prema Mariji divno je poraslo u iskazivanju časti i u ljubavi, u zazivanju i

nasljedovanju, prema njezinim proročkim riječima: "Blaženom će me zvati svi narodi,

jer mi je učinio velike stvari onaj koji je moćan" (Lk 1, 48). To štovanje, kakvo je

uvijek postojalo u Crkvi, iako je sasvim posebno, ipak se bitno razlikuje od

poklonstvenoga štovanja koje se iskazuje utjelovljenoj Riječi jednako kao Ocu i Duhu

Svetomu, i njega upravo podupire. Jer različiti oblici pobožnosti prema Majci Božjoj,

koje je Crkva odobrila u granicama zdrave i pravovjerne nauke, i prema prilikama

vremena i mjesta i prema ćudi i značaju vjernika, čine to da se, dok se Majka časti,

Sin, radi kojega je sve (usp. Kol 1, 15-16) i u kojemu je vječni Otac "htio da stanuje

sva punina" (Kol 1, 19), pravo upoznaje, ljubi, slavi i da se izvršavaju Njegove

zapovijedi.

Osobito dostojanstvo Majke Božje

67. Sveti sabor izrijekom uči tu katoličku nauku i ujedno opominje sve sinove

Crkve da plemenito promiču štovanje prema Blaženoj Djevici, osobito liturgijsko, i da

Fra Danijel Hekić, OFM

20

uvelike cijene praksu i pobožne vježbe prema njoj što ih je u tijeku vjekova

preporučilo učiteljstvo Crkve, i neka savjesno izvršavaju ono što je u prošlim

vremenima bilo odlučeno o štovanju slika Kristovih, Blažene Djevice i svetaca.

Također živo opominje bogoslove i propovjednike božanske riječi da se u

promatranju posebnog dostojanstva Bogorodice brižljivo čuvaju i od svakoga krivog

pretjerivanja i od prevelike umne skučenosti. Gajeći pod vodstvom Učiteljstva

proučavanje Svetoga pisma, svetih Otaca i crkvenih Učitelja te crkvenih liturgija, neka

ispravno osvjetljuju uloge i povlastice Blažene Djevice, koje uvijek imaju za svrhu

Krista, vrelo sve istine, svetosti i pobožnosti. Neka marljivo odbacuju sve što bi, bilo

u riječima bilo u činjenicama, moglo odjeljenu braću ili bilo koga drugoga navesti u

zabludu s obzirom na pravu nauku Crkve. Dalje, neka se vjernici sjete da prava

pobožnost nije u neplodnom i prolaznom osjećaju ni u nekoj ispraznoj lakovjernosti,

nego da izlazi iz prave vjere, koja nas vodi do toga da priznajemo uzvišenost Majke

Božje i da se potičemo na sinovsku ljubav prema svojoj Majci i na nasljedovanje

njezinih kreposti.

Znak pouzdane nade i utjehe

68. No, Isusova Majka, kao što je, tijelom i dušom već proslavljena na nebu,

slika i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti, tako i na ovoj zemlji, dok ne dođe

dan Gospodnji (usp. 2 Pet 3, 10), svijetli putujućem Božjem Narodu kao znak

pouzdane nade i utjehe.

Majka Božja i Majka ljudi

69. Ovome svetom Saboru velika je radost i utjeha da i među odijeljenom

braćom ima onih koji iskazuju čast Majci Gospodina i Spasitelja, osobito u Istočnjaka

koji se žarkim oduševljenjem i pobožnim srcem natječu u štovanju Bogorodice vazda

Djevice. Neka svi kršćani upravljaju vruće molitve Majci Božjoj i Majci ljudi, da ona

koja je svojim molitvama pomagala Crkvu u početku i sada na nebu uzvišena nad sve

blažene i anđele, u zajednici sa svim svetima posreduje kod svojega Sina, dok se sve

obitelji naroda, bilo one koje nose kršćansko ime bilo one koje još ne znaju za svojega

Spasitelja, sretrno ne sjedine u miru i slozi u jedan Božji Narod, na slavu presvetoga i

nerazdjeljivoga Trojstva.

Ja, PAVAO, biskup Katoličke Crkve

(slijede potpisi Otaca)

MARIJI, MAJCI BOŽANSKE MILOSTI

POVJERAVAM NOVO PROLJEĆE ZVANJA

Tebi se utječem, Majko Crkve.

Tebi, koja si svojim "Neka mi bude" otvorila vrata

Kristove nazočnosti

u svijetu, u povijesti, u dušama,

prihvaćajući u poniznoj šutnji

i posvemašnjoj predanosti, poziv Svevišnjega.

Učini da mnogi ljudi i žene

znaju još danas zamjetiti

Fra Danijel Hekić, OFM

21

poziv Tvojega Sina:

"Slijedi me!"

Učini da pronađu hrabrosti

napustiti svoje obitelji, svoja zanimanja, svoje zemaljske nade

i slijediti Krista na putu što ga je on zacrtao.

Raširi svoju majčinsku ruku nad misionarima

raspršenim po cijelome svijetu

nad redovnicima i redovnicama što pomažu

starim, bolesnim, zapriječenima, siromasima;

nad onima što su se posvetili poučavanju,

nad članovima svjetovnih udruga,

tim šutljivim kvascima dobrih djela;

nad onim koji u klauzuri

žive od vjere i ljubavi

i mole za spasenje svijeta. Amen

EVO, BOŽE, JA DOLAZIM VRŠITI VOLJU TVOJU

GOSPODINE

Ne tražim da ne patim

nego da mi pomogneš u patnji.

Ne molim te da se ne bojim patnje

već da mi patnja postane prijatelj.

Ne tražim da me oslobodiš kušnje,

nego da mi daš hrabrosti prihvatiti

ovaj život i smrt.

Ne vapim za milošću,

već Te molim da mi dadeš strpljenja i nadu u Svjetlost.

Ne vapim za mudrošću,

već Te molim da mi dadeš vjeru u Tebe.

Ne tražim snagu za sutra,

nego želim svim svojim srcem

Tvoje savezništvo u vremenu,

kako bih s Tobom mogao prihvatiti i današnjicu i sutrašnjicu.

Ne želim da budeš daleko od mene,

dapače molim Te, budi u meni zauvijek!

Fra Danijel Hekić, O.F.M.

MOLITVA

O Isuse Spasitelju svijeta

ja vjerujem u Tebe

i u Crkvu od Tebe uspostavljenu

i klanjam Ti se kao jedinom pravom Bogu

s Ocem i s Duhom Svetim,

i ljubim Te svim svojim srcem

zbog Tvoga milosrđa

Fra Danijel Hekić, OFM

22

i neizmjerne dobrote.

Po zagovoru

Marije Majke Crkve

udijeli mi milost

duboke poniznosti

da bi sve čvršće vjerovao

i da bi te sve žarče ljubio

i da bi sve bolje uspjevao

svoju slobodu poistovjetiti

s Tvojom božanskom i spasiteljskom voljom,

te tako s Tobom sudjelovati

u spašavanju duša

da bi Te svi ljubili u ovom životu

kao i u vječnom na nebesima. Amen

(Vjerovanje, Očenaš, Zdravomarija i Slava Ocu)

Fra Danijel Hekić O.F.M.