Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima XIV. Redovitog godišnjeg zajedničkog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, održana je u utorak 31. siječnja u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu. Na konferenciji su govorili predsjednik BK BiH mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, i predsjednik HBK nadbiskup đakovačko-osječki mons. dr. Marin Srakić.

Zahvalivši na početku konferencije svim djelatnicima obavijesnih sredstava koji omogućavaju da šira javnost bude upoznata s zaključcima ovog zasjedanja, biskup Komarica se osvrnuo na redovitu godišnju akciju Hrvatskog Caritasa pod nazivom: Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH jednu od tema zasjedanja. Kazao je da su biskupi saslušali Izvješće o Tjednu solidarnosti tijekom kojeg se posebna pozornost posvećuje materijalnim, duhovnim, pravnim i političkim faktorima okruženja u kojem katolici žive. Izrazio je radost što nailaze na razumijevanje i podršku mnogih ljudi dobre volje. Naglasivši da se ni 15 godina nakon rata Katolička Crkva u većem dijelu zemlje ne uspijeva oporaviti od dramatičnih ratnih događanja poput etničkog čišćenja i rušenja vjerskih objekata, istaknuo je da je postotak povratka katolika daleko manji od broja povratnika druga dva naroda. Dodao je da je tim povodom Hrvatska biskupska konferencija pokrenula spomenuti Tjedan solidarnosti s ciljem poticanja vjernika i udruga kao i predstavnika vlasti da pomognu katolicima u BiH koji su u potrebi. Osvrnuvši se na Pismo-Poruku državnog tajništva Svete Stolice kardinala Bertonea, u kojem se govori o trenutnom stanju Katoličke Crkve u BiH, izrazio je očekivanje da će domaće vlasti i međunarodni predstavnici i organizacije postupiti s tim u skladu i omogućiti bolje uvjete za povratak katolika.

Osvrćući se u svom obraćanju novinarima na druge teme zasjedanja, nadbiskup Srakić je kazao da je bilo rasprave o Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu u kojem stanuju svećenici studenti Hrvati. Progovorio je i o hrvatskoj inozemnoj pastvi napominjući da se brigom o duhovnoj i socijalnoj skrbi katoličkih iseljenika obje biskupske konferencije bave još od vremena kada je to započeo đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Naglasio je da za cilj imaju odagnati osjećaje napuštenosti i zanemarenosti kod katolika u inozemstvu, a njihovim potomcima pomoći u očuvanju veze sa rodnim krajem i domaćom Crkvom. Najavio je i buduću suradnju obje biskupske konferencije u istraživanju i objedinjavanju žrtava stradalih radi vjere.

Na upit novinara, koliko će se ishod referenduma u Hrvatskoj odraziti na povezanost među katolicima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, nadbiskup Srakić je kazao da je moguće da će postojati određena ograničenja radi zakonskih okvira EU, ali da će se učiniti sve što je u njihovoj moći da se nastavi suradnja i pomoć svim stanovnicima u BiH, uključujući i vjernike katolike.

Upitan da iznese mišljene o Pismu-Poruci državnog tajnika Svete Stolice kardinala Bertonea, biskup Komarica je odgovorio da je razlog apeliranja Svete Stolice isti onaj na koji Biskupska konferencija BiH upozorava već petnaest godina. „Zašto ovdje političari se ne brinu dovoljno za sve stanovnike ove zemlje? To je naše temeljno pitanje“, kazao je biskup Komarica uputivši tom prigodom zahvalnost Svetom Ocu za posvećenu pozornost. Ukazavši na značaj osobnog zauzimanja Svete Stolice i Pape Benedikta XVI. za ovu zemlju i njene stanovnike, izrazio je uvjerenje da će upozorenje iz Vatikana imati utjecaja na domaće i međunarodne političare.