Uvodno predavanje na 52. teološko-pastoralnom tjednu o temi "Doprinos Crkve europskom zajedništvu i identitetu" održao je veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozanić. Postavlja se pitanje što je, što može biti i kakvom bi trebala postati Europa; kakvo je europsko zajedništvo, što je to europski identitet; koje su temeljne vrijednosti za čovječanstvo po kojima je kršćanska vjera dala pečat europskom identitetu; kakav je odnos Crkve prema Europi i novijim europskim procesima; koji je posebni doprinos Crkva pozvana dati u izgradnji zajedničkog europskog doma. U tom nizu kardinal je postavio i pitanje mjesta Hrvatske u svemu tome te istaknuo kako se ne može razmišljati o Hrvatskoj, da se i ne misli o Europi, jer Hrvatska je dio Europe.

Odgovore na navedena pitanja, kardinal je dao u kontekstu crkvenih izazova našega vremena osvrćući se posebno na hrvatske prilike. Uvodno je pojasnio sam naziv Europe, odnosno nastanak kontinenta. Govoreći o širenju kršćanstva, kardinal je podsjetio kako je kršćanstvo na europskom kontinentu prisutno od samih početaka. Tako je podsjetio kako je sv. Pavao dok je naviještao Evanđelje u Maloj Aziji bio pozvan da prijeđe u Europu, a sami apostoli su donijeli Evanđelje u Grčku i Rim.

Istaknuo je kako je europska civilizacija pokazala veliki stupanj spremnosti za prihvaćanje i adaptaciju elemenata iz više izvorišta, jedno je i judejsko-kršćansko. No podsjetio je kako nema kontinenta koji je kao Europa imala ogroman utjecaj na svjetska zbivanja i u dobru i u zlu. U kontekstu procesa povezivanja Europe nakon II. svjetskog rata, kardinal Bozanić je istaknuo paradigmu novog zajedništva. To je također od početka svog pontifikata isticao papa Ivan Pavao II.

Kardinal Bozanić osvrnuo se na pojedine europske institucije, posebice Vijeća Europe i Europsku unije, te suradnju Svete Stolice s njima posebice u vidu pitanja etičke i pravne naravi. U tom kontekstu je predstavio razloge nastanka i djelovanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) koje odgovora Vijeću Europe, te naglasio kako je Crkva na Europu uvijek gledala kao jednu cjelinu. Istaknuo je kako su po želji pape Ivana Pavla II. članovi CCEE postali predsjednici biskupskih konferencija, umjesto dotadašnjih biskupa delegata, čime je CCEE posebno dobio na važnosti. Podsjetio je kako na europskom nivou djeluje Vijeće europskih Crkava KEK, te Vijeće biskupskih konferencija zemalja Europske unije (ComECE). U kontekstu djelovanje vjerskih zajednica na nivou Europe, kardinal je istaknuo i Deklaraciju europskih muslimana u kojoj se ističu prava i obveze muslimana koji su pozvani na integraciju te odbacivanje fundamentalizma.

Kardinal je istaknuo kako važeći Lisabonski ugovor ne dovodi u pitanje status koji na temelju prava imaju Crkve i vjerske zajednice u državama članicama EU. Priznaje njihov identitet i specifični doprinos što ga one daju te želi s njima održavati transparentnost i redoviti dijalog. Dijalog Crkve i Europske unije obuhvaća niz tema socijalne etike. Dijalogizirati često puno je lakše kada se raspravlja o socijalnim i ekonomskim temama, nego kada su u pitanju antropološke teme, rekao je kardinal Bozanić.

Apsolutno je potrebno, s uvjerljivošću i svježinom europskom čovjeku, isto tako i hrvatskom čovjeku, ponovno ponuditi antropološko viđenje koje se nalazi u osnovi kršćanskoga humanizma. Unatoč svim isprekidanim, izgubljenim i krivudavim putovima kojima ide Europa, ona je toliko toga doprinijela na području kulture, znanosti i umjetnosti te se dopustila oblikovati od kršćana. U Europi nalazimo tenzije, a naša je odgovornost da se one dovedu u red, jedinstvo i smisao, rekao je kardinal.