Devetnica pred blagdan Duhova

započinje 18. svibnja

Međugorje, 25.travnja 2012.

Gospina poruka iz Međugorja

„Draga djeco! I danas vas pozivam na molitvu i neka se vaše srce dječice otvori prema Bogu kao cvijet prema…

Otvoreno srce

Program radio Marije uvijek utorkom u 17 sati emitira emisiju "Otvoreno srce" u kojoj se mogu javljati ljudi kojima treba…

FATIMA

PORUKA TRAGEDIJE ILI PORUKA NADE?

Duhovno posvojenje

Spasimo molitvom jedno začeto dijete

Naslovnica

Intervju

Sabina Čano, socijalna radnica

molitve/KTA

Srijeda, 09 Studeni 2011

Mislite pozitivno i bez predrasuda o osobama s intelektualnim teškoćama

Prema podacima ombudsmana iz 2009., u BiH postoji šest ustanova za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u kojima je smješteno 2.000 osoba s intelektualnim i psihičkim poteškoćama, od kojih su 120 maloljetna djeca. U Sarajevu je 3. i 4. studenoga na Trgu djece Sarajeva održan javni događaj pod nazivom Provedite 24 sata u zavodu. Uznemirujući 24-satni performans volontera Saveza organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama Sumero potaknuo nas je da saznamo više o problemima ove populacije. U hladnu sobu s dva prozora u koju realno mogu stati četiri, nagurano je deset kreveta na kat kako bi u njoj boravilo što više ljudi. Ne, nažalost nije scena iz američkog filma koji dočarava prostoriju u logoru i logoraše, ovakve scene se mogu vidjeti u zavodima za zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u Bosni i Hercegovini. Tako se oni „brinu“ za njih, ali i mi jer smo dopustili da na takav način žive najslabiji među nama. „Daleko od očiju, daleko od srca“, najbolji je način ignoriranja već stoljećima, e pa tako i mi funkcioniramo. O problemima osoba s intelektualnim teškoćama razgovarali smo sa Sabinom Čano koja je programska menadžericai koordinatorica na projektima Saveza SUMERO.

Gđice Čano, tko su ljudi koje se smatra osobama s intelektualnim teškoćama?

Ranije korišten termin „osobe s mentalnom retardacijom“ zamijenjen je terminom „osobe s intelektualnim teškoćama“, a slijedeći UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Savez SUMERO se zalaže za korištenje ovog termina jer je on u ovoj populaciji najprihvatljiviji.

Pojam „intelektualne teškoće“koristi se umjesto ranije korištenog pojma „mentalna retardacija“ koji označava značajno ispodprosječno intelektualno funkcioniranje, praćeno značajnim ograničenjem adaptivnog funkcioniranja s početkom prije 18. godine života.

Gdje i u kojim uvjetima žive osobe s intelektualnim teškoćama?

Prema podacima ombudsmana iz 2009., u BiH postoji šest ustanova za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u kojima je smješteno 2.000 osoba s intelektualnim i psihičkim poteškoćama od kojih su 120 maloljetna djeca. Prebukiranost ustanova korisnicima onemogućava bilo kakav terapeutski rad. Osobe koje imaju sreću da ostanu u lokalnoj zajednici obično nakon školovanja ostaju u kući, isključeni iz društvene zajednice, zbog nedostatka servisa koji bi im omogućili aktivniju uključenost i socijalizaciju.

Briga o osobama s intelektualnim teškoćama svedena je na obitelj, ukoliko je imaju i ukoliko se ona želi brinuti o njima. U skladu sa zakonom, pomoć ovoj populaciji pružaju Centri za socijalni rad i organizacije civilnog društva.

Pomoć osobama s intelektualnim teškoćama u skladu sa zakonom usmjerena je uglavnom na novčana davanja: pravo na osobnu invalidninu, tuđu njegu i pomoć, kratkoročna materijalna pomoć, ortopedski dodatak i institucionalni smještaj zavodskog tipa, dok alternativni pristupi pružanja potpore nisu razvijeni.

Kako izgleda život štićenika u zavodima za zbrinjavanje osoba s teškoćama u razvoju i funkcioniranju u BiH?

Stanje u sustavu socijalne zaštite za osobe s intelektualnim teškoćama u BiH nije zadovoljavajuće jer postojeći koncept nije prihvatljiv sa stanovišta ljudskih prava, međunarodnih konvencija i kvalitete života koja se nudi pojedincu.

Na području BiH još uvijek prevladava tradicionalno zbrinjavanje ovih osoba u institucijama azilnog tipa, iako ukidanje klasičnih institucija postaje zahtjevom niza UN-ovih deklaracija i ulazi u područje poštovanja ljudskih prava; predstavlja oblik segregacije i getoizacije koji u suvremenom svijetu nije prihvaćen.

U izvještaju ombdusmana iz 2009. o stanju u zavodima se kaže: „Sobe u kojima su smješteni korisnici su prepune, a kreveti su često postavljeni na kat, tako da se ne može govoriti o standardu od 4m2 po osobi, a koji se zahtjeva za osobe koje se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne. Iz ovoga se može zaključiti da su osobe s intelektualnim teškoćama smještene u lošijim uvjetima nego zatvorenici koji su počinili krivična djela“.

Ovaj podatak jasno govori o uvjetima u kojima žive osobe s intelektualnim teškoćama zajedno s osobama s psihičkim teškoćama. Bez obzira na trud zaposlenih u zavodima da im omoguće bolji život, to nije moguće zbog nedovoljnog prostora, broja osoblja, nemogućnosti razvijanja terapeutskog rada. Takvi uvjeti često dovode do dodatnih dualnih dijagnoza ovih osoba. Činjenica je da su, ma koliko se trudili uljepšati zavode, osobe s intelektualnim teškoćama protiv svoje volje smještene na jedno mjesto, što krši njihovo osnovno ljudsko pravo segregacijom u uvjetima koji ne zadovoljavaju njihove potrebe.

Brine li država za svoje, možemo kazati i najpotrebitije stanovnike, i u kojoj mjeri?

BiH je potpisnica niza konvencija i međunarodnih dokumenata koji je obvezuju promijeniti zakone i zabraniti diskriminirajuće običaje i prakse, što između ostalog uključuje zaštitu prava osoba i djece s invaliditetom, prava na adekvatan životni standard i socijalnu zaštitu, pravo na jednako sudjelovanje u javnom životu. Naravno, potpisivanje dokumenata ne znači i promjene. Pred nama je dug put usklađivanja domaćeg zakonodavstava s međunarodnim konvencijama na koje se BiH obvezala, kao i stvaranja servisa potpore u lokalnoj zajednici koji će omogućiti poštivanje prava osoba s invaliditetom uopće. Moram istaknuti i pohvaliti rad Federalnog ministra rada i socijalne politike gosp. Vjekoslava Čambera. Otkako je imenovan ministar Čamber, mi imamo potpunu potporu aktivnostima koje će omogućiti razvoj niza servisa potpore u lokalnoj zajednici za osobe s invaliditetom. Nažalost, ranije nismo imali razumijevanje, ali sada koristimo priliku da zajedno s timom ljudi iz spomenutog ministarstva napravimo važne korake ka poštivanju prava zajamčenih UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Vi ste socijalna radnica po zanimanju i radite kao projektna menadžericau organizaciji SUMERO. Na koji način Vaša organizacija nastoji pomoći osobama s intelektualnim poteškoćama?

SUMERO je nevladina i neprofitna organizacija civilnog društva koja predano radi na unapređivanju ljudskih prava i zaštiti interesa osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji. Razmjenom i usvajanjem znanja i novih standarda usluga u Europi i svijetu, potičemo najbolje prakse za poboljšanje života i socijalno uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji u Bosni i Hercegovini.

Članice Saveza SUMERO su lokalne organizacije za potporu osobama s intelektualnim teškoćama na području Federacije BiH i Brčko Distrikta. Partnerske organizacije su lokalne organizacije iz RS-a s kojim također implementiramo projekte. Od dva udruženja po osnivanju, Savez SUMERO danas broji više od 30 članica. SUMERO kao Savez organizacija civilnog društva promovira ljudska prava, zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama, s ciljem njihovog socijalnog uključivanja kroz razvoj kvalitetnih servisa potpore u lokalnoj zajednici.

Strateški programi kroz koje Savez SUMERO djeluje, implementira projekte i pruža potporu osobama s intelektualnim teškoćama su sljedeći: Socijalno uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama kroz uspostavu mješovitog modela servisa potpore u lokalnoj zajednici; Podizanje svijesti javnosti i razvoj volonterizma; Zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama; Jačanje kapaciteta Saveza SUMERO i Suradnja s organizacijama civilnog društva (OCD) u BiH i svijetu.

Što znači biti socijalno uključen i koliko su osobe s intelektualnim teškoćama u BiH zapravo socijalno uključene?

Socijalno uključen znači imati svoje prirodne krugove potpore, sudjelovanje u kulturnim, rekreacijskim, sportskim i religioznim aktivnostima koje zajednica pruža, uključivanje u radne aktivnosti u redovnoj radnoj okolini, u obrazovanje - formalno i neformalno itd.

Ova populacija nije dovoljno zastupljena u društvenoj zajednici, a razlog je nepostojanje servisa potpore koji bi to i omogućili. Moram istaknuti rad nevladinih organizacija koje pružaju potporu ovoj populaciji, koji se trude uključiti osobe s intelektualnim teškoćama što je moguće više u sve segmente društva.

Jesu li naši sugrađani i, ako jesu, koliko su solidarni s osobama s intelektualnim teškoćama ili se, pak, ponašaju prema načelu: „Daleko od očiju, daleko od srca“?

Predrasude su očigledne, rezultat su neznanja. Stoga kroz naš Lokalni volonteski servis koji broji 370 volontera nastojimo što više građanima predstaviti ovu populaciju. Upravo to je potrebno da bi predrasude nestale. Predrasude utječu na neuključenost ove populacije u društvo kroz njihovu segregaciju u zavode, nezapošljavanje, specijalno obrazovanje itd.

BiH je u teškom ekonomskom stanju skoro pa i od samog nastanka države. Danas je vrlo teško pronaći posao i fakultetski obrazovanim osobama, a osobe s intelektualnim teškoćama su marginalizirane u svakom pogledu. Koliko su poslodavci voljni dati posao osobi s intelektualnim teškoćama?

Upravo tako. Vrlo teško je pronaći posao bilo kome, a naročito su izražene predrasude prema ovoj populaciji. Savez SUMERO dugi niz godina zapošljava osobe s intelektualnim teškoćama kad god je to moguće. Radovanović Marko je naš prvi glasnogovornik - osoba s intelektualnim teškoćama zaposlena u Savezu SUMERO, osam naših stanara je zaposleno na sezonskim poslovima, trudimo se, ali je zaista teško. Mislim da poslodavci trebaju dati priliku ovim ljudima pa tek onda donositi zaključke o njihovim sposobnostima. Smatram da su vrlo vrijedni i odgovorni te da mogu dati doprinos razvoju lokalne zajednice.

Savez SUMERO u suradnji s federalnim Ministarstvom rada i socijalne politike organizirao je 3. i 4. studenoga događaj pod nazivom Provedite 24 sata u zavodu. Koja je poruka i cilj ovog događaja?

Kako bismo javnosti predstavili stanje u zavodima koja zbrinjavaju djecu i osobe s intelektualnim i psihičkim teškoćama događaj je improvizirao prostoriju jedne institucije sa svim elementima: prebukiranost i do 20 kreveta na kat, bez osobnosti i dekoracija.Cilj nam je bio da građani, poznate osobe i predstavnici vlasti provedu samo jedan dan u improviziranoj sobi koja će izgledati kao sobe u zavodima koji zbrinjavaju osobe s intelektualnim teškoćama i psihičkim poteškoćama u BiH te da na taj način ukažemo javnosti o teškim uvjetima života u kojima ove osobe žive cijeli život. Nitko od nas ne bi želio živjeti takvim životom, stoga ne trebamo ni njih osuditi na takve uvjete do kraja života.

Ako bi netko želio pomoći u postizanju ciljeva Vaše organizacije, koji je najbolji i najučinkovitiji način da to učinii?

Želim se zahvaliti na nesebičnoj potpori našim projektima: Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, UNDP-u, Gradu Sarajevo, Fondaciji za socijalno uključivanje BiH, Europskoj Uniji, Lutriji BiH, Open Society mental Helth Initativu.

Naravno, ovisi o kome je riječ, možete se uključiti u naš Loklani volonterski servis ili pomoći u izgradnji SUMERO Centra koji je u tijeku putem donacije sredstava, materijala ili jednostavno, ono što možemo svi učiniti: mislite pozitivno o osobama s intelektualnim teškoćama, bez predrasuda, i prihvatite ih kao jednako vrijedne članove društvene zajednice.

ANT/ O SUMER-u

Savez SUMERO je osnovan daleke 1968. pod nazivom Savez društava za pomoć osobama sa mentalnom retardacijom Bosne i Hercegovine. U razdoblju od 1992. do 1995. Savez prestaje s radom, a sva arhiva, oprema i resursi su uništeni. Savez se ponovo registrira i nastavlja rad u novim okolnostima 2002. Upisuje se u Registar udruženja pod nazivom Savez udruženja za pomoć osobama sa mentalnom retardacijom u Federaciji BiH. U godinama nakon osnivanja uslijedilo je građenje organizacije u smislu resursa, znanja i ljudstva. SUMERO je, od organizacije koja nije posjedovala ni primjerenu početnu osnovu za kvalitetan rad, uspio izrasti u jednu od vodećih organizacija u ovoj oblasti u BiH.

Razgovarala: Ksenija Ninić
Katolički tjednik