U Verbumovoj Knjižari sv. Frane u Splitu 30. lipnja gost „Susreta s autorom“ bio je dr. fra Luka Tomašević, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, moralni teolog i bioetičar, koji se ovim susretom predstavio kao autor više knjiga i članaka u kojima propitkuje izazove vremena: globalizacija, bioetika, demokracija, brak, obitelj, spolnost, odgovornost za život… samo su neke od tema u središtu Tomaševićeva interesa. O tim i drugim temama progovorio je na Susretu s autorom, kroz dinamično druženje autora i publike u opuštenom ambijentu knjižare koja jednom mjesečno postaje mjesto susreta publike ne samo s knjigama, nego i s autorima knjiga.

Na početku, upitan kako je započeo njegov spisateljski put, kako je kao dijete iz Gale kraj Sinja prošao gotovo pola (kršćanskog) svijeta, od Jeruzalema do Rima… i postao svećenik, teolog, doktor znanosti, bioetičar, sveučilišni profesor, autor više knjiga… odgovorio je kako je biti autor nešto što se oduvijek biva. Oduvijek je pisao, još iz vremena škole i prinosa u Modroj lasti, a s godinama to je postajalo sve češće, jer je o nekim događajima, stvarnostima i fenomenima naprosto trebalo istraživati i pisati.

Njegova prva knjiga Između zemlje i neba doktorska je disertacija iz 1993., a na hrvatskom jeziku objavljena je 2000. godine. Obrađuje zanimljivu tematiku o vjeri i moralu u životu kršćana Sinjske krajine u 18. stoljeću. To je svojevrsna studija o životu i običajima njegova rodnog kraja nastala na temelju arhivske građe. I njegova druga knjiga Hrvatska katolička misija u Muenchenu iz 1998. godine bilježi povijest katoličkih misija, a kako sam kaže nastala je kao potreba Hrvatske Crkve. Druge dvije knjige U hodu s vremenom (2004.) i Crkva pred izazovima globalizacije (2007.) više su okrenute budućnosti, a bave se suvremenim fenomenima izazova građanskog društva, ekoloških izazova, načela supsidijarnosti, bioetike, globalizacije...

Osvrćući se na suvremeni život i fenomene koji se pojavljuju istaknuo je kako je život današnjeg čovjeka kudikamo bolji. Nova gibanja na mnogo načina oslobodila su čovjeka. Čovjek današnjice misli svojom glavom, reći će fra Luka Tomašević, ali nikako da shvati i prihvati odgovornost koja ide uz to. Znanost je učinila veliki korak naprijed, ali je etika ostala negdje postrance, stoga je se danas pokušava uvoditi definiranjem različitih prava, a to nije tako jednostavno ističe Tomašević. Dodao je i kako razvoj ugrožava život, ponajprije zbog arogancije i oholosti znanosti, i da upravo stoga život dolazi u prvi plan, jer ga treba zaštiti. Upravo kako bi se život zaštitio u 20. st. razvila se bioetička znanost. I sam dr. Tomašević član je brojnih (bio)etičkih društava i povjerenstava, za koja kaže da postaju sastavni dio svih važnih udruženja i organizacija, što je dokaz sve veće potrebe za suočavanjem s izazovima vremena. Osvrćući se na fenomen globalizacije, koji promatra ponajprije u etičkom kontekstu, reći će kako globalizacija nije ni zla ni dobra, kako je ona onakva kavi su ljudi. Upravo stoga, svaki je pojedinac dužan učiniti svoj dio, dati svoj prilog, biti odgovoran, zaključuje Tomašević.

Dr. Tomaševiću publika je postavljala i brojna pitanja o eutanaziji, umjetnoj oplodnji, pobačaju, kloniranju, presađivanju organa, celibatu, spolnom odgoju, ekumenizmu… na što je spremno, jednostavno, ali vrlo jezgrovito odgovarao. Rekao je kako nitko ni pod koju cijenu ne bi smio ugrožavati tuđi život, niti činiti zlo da bi dobio dobro. Istaknuo je kako je najopasnije u životu brkanje vrednota koje onda odvodi u razna zastranjenja. Isto tako, istaknuo je kako nitko, a osobito kršćani, ne bi trebali biti isključivi, nego bi trebali imati razumijevanje, suosjećanje te bi trebali pružiti pomoć tamo gdje je potrebna.

Jelena Hrgović